Više od napitka: povijest i kultura ispijanja kave u Sloveniji

Slovenija je zemlja ljubitelja slatkiša i kave. Bez pretjerivanja, ovaj se mirisni napitak može nazvati jednim od nacionalnih slovenskih brendova. Ugodne kafiće uvijek možete pronaći u bilo kojem dijelu Slovenije, gdje svatko može napraviti kavu s ljubavlju za bilo koji, pa čak i najizbirljiviji ukus.

Photo: Kafeterija Evropa/Miško Kranjec, hrani: MNZS

Prvo odobrenje za otvaranje kafeterije u Ljubljani 1782. godine dobilo je Društvo Kazina, kaže etnolog i kulturolog Božidar Jezernik u svojoj knjizi ” Kava, čudežni napoj ” (“Kava, čudesni napitak “). Krajem 18. stoljeća u Ljubljani je djelovalo već pet kafeterija. U drugoj polovici 19. stoljeća kafeterije su postale sve učestalije, a pojavile su se i ustanove na višim razinama – za predstavnike aristokracije kao i kafeterije za obične građane. U njihovoj srži kafeterije su služile kao klubovi: osim komuniciranja i razmjene vijesti, ljudi su ovdje čitali novine, igrali domine, šah, bilijar i bridž.

Photo: Vila Evropa na fotografiji iz 1975. godine/Marjan Ciglič, hrani: MNZS

Posebno mjesto u povijesti slovenskih kafeterija zauzima kafeterija Evropa u centru Ljubljane. 1633. gradske vlasti su ovdje otvorile krčmu. Tada je ovdje djelovao kafić Zum goldenen Kreuz, koji je zajedno sa svojim parcelama 1867. godine, kupio hotelijer i posjednik Luka Tavčar. S njim je stara zgrada srušena, a prema nacrtima bečkog arhitekta Karla Tieza u dijelu Aidovščina, na raskrižju tadašnje Ulice Marije Terezije i Dunajske ceste, sagrađena je Vila Evropa. U blizini hotela pojavila se istoimena kafeterija koja je postala jedna od najpopularnijih u gradu.

Photo: Tavčarev dvorac u kome se nalazila kafeterija Evropa, 1925 god/All images from Wikipedia, public domain

Njegova fasada i unutrašnjost uređeni su u bečkom stilu, a zgradu je odlikovao bogat interijer i izvrsna uslugu. U isto vrijeme, kafeterija je dobro komunicirala s vanjskim svijetom: imala je velike staklene prozore i nalazila se na raskrižju dviju ključnih gradskih ruta. Kafeteriju Evropa posjećivali su uglavnom poduzetnici, trgovci, zvaničnici, umjetnici, pravnici, učitelji, studenti i političari, a ujutro dame i stariji građani. Redoviti gosti imali su rezervirana mjesta. Posjetitelje kafeterije ugostili su bijelom i crnom kavom te kapućinom, a na meniju su se našli i kakao, čaj, likeri, vruća čokolada, punč, grog, engleski i bečki doručak, lepinje, kobasice, peciva i deserti. Kafeterija je bila poznata i po sladoledu.

U dvadesetom stoljeću, kada je na snagu stupila izreka “vrijeme je novac”, dugo druženje uz šalicu omiljene kave i čitanje novina postalo je ljudima neprihvatljiv luksuz. Evropa je prestala postojati kao kafeterija, ali uspomena na legendarnu kafeteriju živi dalje. Istoimena zgrada je sačuvana – u njoj će se nalaziti ured Turkish Airlinesa, a planira se objekt koristiti i u ugostiteljstvu.

Dakle, kava u Sloveniji je, bez pretjerivanja, dio povijesti i element nacionalne kulture. Prosječni Slovenac popije 500 šalica ovog pića godišnje. Jako je popularna kod studenata, a jaka kava ovdje uživa posebnu ljubav, što je i razumljivo: tijekom ispitnog razdoblja ono je glavno „gorivo“ za studente (o korisnim svojstvima kave u ovom kontekstu možete pročitati ovdje). Slovenska omladina kaže: “Šalica kave na dan jača zdravlje i smanjuje lijenost”, iako u stvari prosječni student popije ne jednu već tri šalice kave dnevno. Studenti su česti gosti slovenskih kafića – u pravilu su to mali kafići, ali i ugledniji kafići ne ostaju bez njihove pozornosti – na primjer, kafić TOZD i kafić Čokl i Moderna u Ljubljani, kavana Teta Frida u Mariboru, Loggia Caffe u Kopru. Kava je i ovdje prilično pristupačna: šalica napitka koštat će od 1 do 2 eura.

Zanimljivo je da se datum početka školske godine na slovenskim sveučilištima – 1. listopada – podudara s Međunarodnim danom kave. Usput, počevši od 2015. godine, u gradu Ptuju održava se jedinstveni festival kave koji kombinira povijesne, kulturne, društvene i kulinarske elemente povezane s upotrebom ovog pića. Festival prate brojni kulturni i obrazovni događaji, karakterizira ga bogata ponuda lokalnih restorana i turističkih sadržaja te se vrlo preporučuje za posjet.

Ali čak i ako ne možete prisustvovati festivalu, u Sloveniji nećete ostati bez ukusne kave. U sljedećem članku ćemo govoriti o najboljim „mjestima za kavu“ u različitim gradovima zemlje, a sada ćemo vas obradovati spiskom prekrasnih slovenskih kafića, koji su u trenutnim uvjetima već otvorili svoja vrata za posetioce:

  1. Le Petit Cafe, Ljubljana
  2. Hiša kulture, Šmartno, Brda
  3. San Martin, Šmartno, Brda
  4. Terasa GHB, Bernardin
  5. Cafe Central, Portorož
  6. Kavarna Triglav, Koper
  7. Hranilnica prekmurskih dobrot, Murska Sobota
  8. Grad Murska Sobota, Murska Sobota
  9. Minattijeva kava, Slovenske konjice

Pratite nas!

Izvor: siol.net, ptuj.info, student.si, citylife.si, student.si, facebook.com